Breza (Betula pendula)

Objavljeno 15.10.2014

Osim što je odlično prirodno sredstvo protiv lakših infekcija mokraćnih putova, breza je također učinkovita u liječenju bubrežnih kamenaca i kožnih bolesti. Djeluje i protiv virusa.

Breza (Betula pendula) nekoć je bila na glasu kao stablo koje štiti od duhova i čarolija, a od davnina su poznata i njezina ljekovita svojstva. Listovi breze upotrebljavaju se za liječenje lakših infekcija mokraćnog trakta, kao što su uretritis i cislilis, te za liječenje bubrežnih kamenaca i oteklina (edama).

Zbog velike količine flavonoida listovi breze su ne samo vrlo učinkovito diuretičko i protuupalno sredstvo nego i antiseptik za mokraćni trakt i bubrege.

Zahvaljujući protuupalnom djelovanju, breza se rabi u liječenju reumatskih bolova, pri čemu se često kombinira s koprivom ili končarom (Filipendula). U vanjskoj primjeni mast od breze može smiriti ekceme i psorijazu.

U narodnoj medicini breza se rabi i za liječenje bradavice - komadić namočene svježe kore stavi se na bradavicu i mijenja svaki dan.

Drugi je način stavljanje obloga od čaja pripremljenog od mljevene kore breze. Smatra se da su za taj učinak zaslužni antivirusni sastojci breze, betulinska kiselina i njezini salicilati.

Istraživanje o svojstvima betulinske kiseline i njezinih salicilata, objavljeno 2002. godine, pokazalo je njihovo učinkovito antivirusno djelovanje u slučajevima HIV-a. Lisni pupoljci ili sasvim mladi listovi breze mogu se upotrebljavali za jelo, pripremu variva, salata i juha.

U vrijeme oskudice i brezova je kora služila za hranu jer se mljela kao brašno. Osušene i samljevene brezine rese također se mogu dodavati brašnu. Breza uspijeva i na suncu i u hladu, a razmnožava se reznicama.

Ljepljivi mladi listovi beru se u svibnju, nakon što breza ocvate, a kora se skuplja s posječenih stabala.