Bazga

Objavljeno 14.10.2014

Cvjetovi i zrele bobice bazge dokazano su učinkoviti u liječenju gripe i prehlade, a od njih se pripremaju ukusni sokovi, pekmezi i deserti. Zelene bobice obvezno treba izbjegavati.

Crna bazga (Sambucus nigra) u biljnoj se medicini cijeni zbog plodova i cvjetova. Čaj od bazgova cvijeta potiče znojenje i izlučivanje bronhijalnih žlijezda, pa se u narodnoj medicini od davnina koristi kao sredstvo protiv prehlade, gripe i viroze. Budući da smanjuje stvaranje sluzi, korisna je i protiv peludne groznice, sinusitisa i upale srednjeg uha.

Novija istraživanja pokazuju ljekovito djelovanje bazge. Prema bugarskom istraživanju iz 1990. godine, cvjetovi bazge imaju antivirusni učinak protiv gripe tipa A i B te virusa herpesa simplexa tipa 1. Čaj od cvjetova bazge također je vrlo dobra protuupalna vodica za ispiranje usta te sredstvo za grgljanje kod bolno natečenoga zubnog mesa i upale grla.

Plodovi bazge još su učinkovitiji u liječenju gripe. Nedavni klinički pokusi iz Izraela pokazali su da ekstrakt bobica bazge upola smanjuje jačinu simptoma i trajanje bolesti ako se uzme tijekom prvih 48 sati bolesti.

Dobro osušeni plodovi bazge, koji se mogu čuvati i više godina, rabe se za liječenje proljeva, poput suhih borovnica. Potrebno je više puta na dan uzeti 10-15 osušenih bobica, a može ih se dodavali i domaćim čajevima.

Osim kao sirup, vino, marmelada i žele, bobe bazge mogu se sačuvati i zamrzavanjem. Najbolje je bobe vilicom skinuti s peteljke, kratko prokuhati i zamrznuti u plastičnim posudama.

U sezoni gripe i prehlade zamrznute bobice možete dodavati čajevima i sokovima od svježeg voća. Osušena kora rijetko se koristi u čajnim mješavinama, a korijenje još rjeđe. No korijenje bazge moglo bi imati insekticidno djelovanje jer je primijećeno da jazavci snažno trljaju tijelo o korijenje bazge da bi ubili uši u krznu, pa se pretpostavlja da bi preparati od bazge mogli djelovati protiv ušiju u kosi.

Tako se otopina od listova bazge u vrtu rabi za odbijanje lisnih ušiju, crva i gusjenica.

Bazga ima svoje mjesto i u kuhinji. Cvjetovi bazge prže se na maslacu ili ulju uvaljani u tijesto za palačinke. Nijemci iz cvatova priređuju osvježavajuće pjenušavo piće, a postoje i likeri te vino od bazgova cvijeta.

Zrele bobe sadrže vitamin C, karoten i vitamin E, a osobito su bogate vitaminom B1. Od njih se u Slavoniji priprema pekmez, u Engleskoj pite i umaci, a Nijemci iz bazgova boba prave kompot, voćni sok, vino, kašu i druga jela.

U zemljama bivšega Sovjetskog Saveza iskorištavaju se za pripremanje octa i likera te kao začin, a u Švicarskoj se bazga uzgaja i prerađuje u velikim količinama.

Cvjetovi bazge beru se u kasno proljeće (od svibnja do srpnja) kad su u punom cvatu. Svake se godine ubiru svježi te suše brzo i oprezno da ne bi posmeđili. Čuvaju se u zatvorenim staklenkama. Bobice se beru kad dozriju, a to je obično u kolovozu ili početkom jeseni.

Bazga je otporna na hladnoću, voli vlažnu, ali dobro dreniranu, zemlju bogatu humusom i sunčana do blago sjenovita mjesta.

Upozorenje!

Ne jedite zelene plodove, kao ni peteljke, jer su blago otrovni. Nezreli plodovi, listovi i kora kod osjetljivih ljudi izazivaju slabost, povraćanje, proljev, groznicu, vrtoglavicu i grčeve. Pripravke od bazge trebalo bi izbjegavati tijekom trudnoće.

Bolesnici sa slabim srcem kure znojenja, pa tako i onu s bazgovim cvjetovima, smiju provoditi samo uz nadzor liječnika.