Što je to organska hrana i je li vrijedna ona tih novaca?

Kategorija: Prehrana

Objavljeno 13.10.2014

Mali iznosi kaza i količina organskih proizvoda koji svako malo iskaču na tržištu, navode nas da pomislimo da nadležne ustanove baš i ne provode puno sati u provjeri da li ono što se navodi na ambalaži stoji i u njoj. Postavljamo si i pitanje da li je pojam „organskog“ postao marketinški pojam bez puno značenja.

Znam ljude koji se zaklinju na organsku hranu. Kažu da ima svakojake prednosti pred tradicionalno uzgojenom hranom i kažu mi da bi ja trebala isto početi kupovati organsko. Nemamo li mi ili znamo nekoga tko ima sličnu priču. Međutim, pitanje je što „organsko zapravo znači? Recimo to samo ovako, prijatelji iz gornjeg primjera su bili u pravu. Možda su bili upoznati sa samo nekim prednostima, jer ih ima jako mnogo. Naime, postoji mnogo kontraverze oko nove studije koju je provelo Američko udruženje liječnika (American College of Physicians). Oni su unutar ove studije pregledali preko 200 članaka (studija) te su zaključili da organski uzgojena hrana nema veći udio vitamina ili minerala u usporedbi sa tradicionalno uzgojenom hranom.
To je, međutim, samo jedan djelić zagonetke kada se radi o našim osobnim navikama kupovanja. Ali možda je najbolje da prvo krenemo od toga što znači da je nešto „organsko“ pa ćemo lako doći do zaključka da li kupovati organsko ili ne.

Što znači pojam „organsko“?
USDA tvrdi da je cilj organske hrane i organskog uzgoja „integracija kulturoloških, bioloških i mehaničkih vještina koje kultiviraju kruženje resursa, promoviraju ekološku ravnotežu i bioraznolikost“.
Da objasnimo jednostavnije, ako vidite žig „USDA Organic“ ili „Certified Organic“ na hrani znači da minimalno 95% tog proizvoda i svih njegovih sastojaka moraju biti certificirani kao organski. Što opet znači da ne smiju imati sintetičke aditive kao što su pesticidi, kemijska gnojiva i boje. Također, proizvod ne smije biti obrađen upotrebom industrijskih otapala, zračenjem ili genetičkim inženjeringom. Sve ovo je propisano unutar USDA-a. Ostatak od maksimalno 5% može biti hrana koja je obrađena aditivima koji su sa liste prihvaćenih aditiva.
Ali „Certified Organic“ nije jedini natpis tj. žig na kojega ćete naići. Možda ćete se susresti sa žigom „100% organic“, što znači da svi sastojci moraju zadovoljiti zahtjeve koje sam navela u paragrafu iznad. Isto tako, „made with organic“ žig označava da proizvod mora sadržavati 70% ili više organskih sastojaka, USDA žig se ne smije koristiti na ambalaži, a ostalih 30% sastojaka je obrađeno sa aditivima koji se nalaze na listi neprihvaćenih aditiva.
Kršenja ovih pravila mogu koštati tvrtku ozbiljan iznos novaca do maksimalno $11,000. Ako nam se ovo čini kao mali iznos i trebao bi nam se tako činiti. Mali iznosi kaza i količina organskih proizvoda koji svako malo iskaču na tržištu, navode nas da pomislimo da nadležne ustanove baš i ne provode puno sati u provjeri da li ono što se navodi na ambalaži stoji i u njoj. Postavljamo si i pitanje da li je pojam „organskog“ postao marketinški pojam bez puno značenja. Ipak, ako kupujete organsku hranu u samo par trgovina i poznati su vam brandovi, možete biti sigurni da su ispunjeni svi propisi.

Koje su prednosti konzumiranja organske hrane?
OK, sada kada znamo što je to „organsko“, možemo početi diskutirati o prednostima konzumiranja organske hrane. Kod kupnje organske hrane moramo uzeti u obzir više stvari osim cijene i hranjivosti. Evo nekih od njih:

Hranjivost: Zaključak u Ljetopisima interne medicine (The Annals of Internal Medicine) iznio je da organska hrana nema znatno veću količinu vitamina i minerala (osim fosfora, kojega u ljudskoj prehrani ima i previše) u usporedbi sa tradicionalno uzgojenom hranom.
Zaključak istraživanja je bio:
Objavljenoj literaturi nedostaje jakih dokaza da je organska hrana znatno hranjivija od tradicionalno uzgojene hrane. Konzumiranje organske hrane može smanjiti izlaganje ostacima pesticida i bakterijama koje su otporne na antibiotike.
O ovom se istraživanju puno pričalo, čak su neki tvrdili da viša cijena organske hrane neopravdana. Drugi su tvrdili da fokusiranje na prednosti hranjivosti u potpunosti promašuje suštinu certificiranja, podržavanja i kupovanja organske hrane.  

Utjecaj na okoliš: Jedan od ciljeva organskog uzgoja jer da se potakne uzgoj koji je u skladu sa prirodom, kruženje prirodnih resursa i uzgoj hrane bez upotrebe pesticida i kemijskih gnojiva. Zbog ovoga su i prinosi organskih usjeva vrlo nestabilni, ali fokus je jednako na održivosti i na prinosu. Neka istraživanja su pokazala da organske farme imaju manji utjecaj na okoliš od tradicionalnih. Mogli bi zaključiti da je to zbog toga što su organski prinosi manji i ima manje organskih farmi.
Koliko ćete novaca potrošiti na vašu hranu i za vaše zdravlje, ne može odlučiti znanost – samo vi!

Zdravlje i antibiotici: Ali nemojte zaboraviti da organska hrana, a naročito organsko meso, mora sadržavati 95-100% organskih sastojaka, znači da se sintetički aditivi i antibiotici ne smiju dodavati u stočnu hranu. Ako vam je ovo važno, treba razmisliti i o ovome kod idućeg kupovanja namirnica. Isto tako, recimo zračenje koje smanjuje kontaminaciju proizvoda, također nije dozvoljeno u organskoj preradi hrane. I ovo bi trebali uzeti u obzir.

Pesticidi i kemijski aditivi: Ono što već možemo zaključiti i što su brojna istraživanja potvrdila je da organska hrana ima malu vjerojatnost da sadrži pesticide (konzumiranje organske hrane smanjuje rizik od konzumiranja pesticida za 30%). Ali što moramo isto tako imati na umu je da organska hrana nije hrana bez pesticida. To znači da je njihovo korištenje svedeno na dozvoljenu listu. Ali ono što isto ne bi trebali zaboraviti je da uzgajivači i berači ne rade u okruženju zasićenom sa pesticidima. 

Okus: Očito je da činjenica da li organska hrana ima bolji okus je stvar ukusa. Mnogi ljudi tvrde da osjećaju razliku u okusu organskih jaja, mliječnih proizvoda i nekih vrsta povrća. O ovome ima jako malo podataka tako da je to najbolje ostaviti našim okusnim bradavicama da odluče.

Cijena: U većini supermarketa, organska hrana ima više cijene. Razlog tome je prvo prije svega odnos ponude i potražnje, a zatim jer je za uzgoj tog organskog proizvoda potrebno više novaca nego za uzgoj na tradicionalan način. Ne mora uvijek biti tako: učlanite se u GSR grupu, pokušajte pronaći povjerljivog lokalnog uzgajivača s kojim ćete možda moći i pregovarati za cijenu. Sada, da li je ta cijena opravdana ovisi o vama i vašem budgetu.

Da li trebali kupovati organsko?
Odgovor na ovo pitanje nije samo da ili ne. Odgovor imate samo vi, on ovisi o vašem budgetu i o vašem očekivanju što želite dobiti iz te hrane. Ja smatram da odgovor na ovo pitanje je puno šira slika od onoga što mi možemo zaključiti prema nekim svojim potrebama. Za neke, organska prehrana je luksuz kojega si ne mogu priuštiti. Drugima, to je samo pitanje ukusa i kvalitete. Što god da odlučite, odlučite širom otvorenih očiju i upoznati sa činjenicama koje su argumentirane.